Izgradnja europske sigurnosti evolutivan je proces koji traje tri desetljeća i još nije završen. Institucionalni deficiti, različiti policyji nacionalne sigurnosti država-članica u relaciji sa sigurnosnim izazovima te nestabilnim i nesigurnim sigurnosnim okružjem doveli su u pitanje svrhu i opstojnost EU.
Globalna strategija vanjske politike i sigurnosti EU pod naslovom Zajednička vizija, zajednička akcija, jača Europa, usvojena u lipnju iz 2016., predstavlja strateški zaokret europske sigurnosne prakse. Kakvi su učinci nove Strategije? Financijska kriza, energetska kriza, terorizam koji je nakon nekoliko desetljeća opetovano na sceni u europskim metropolama, bliskoistočni kaos i njegove posljedice, neizgrađene i fragilne države u europskom susjedstvu, destabilizacija u europskom istočnom okruženju uvjetovana agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu te nova ruska međunarodna uloga, institucionalna kriza EU, refokusiranje američkih strateških interesa i odmak od Europe kao središta, samo su neki od čimbenika i procesa koji su pitanja sigurnosti posljednjih godina postavili u središte političkog i javnog diskursa EU.
Uz ostvarenje europske sigurnosti, EU nastoji zauzeti i mjesto strateškog aktera u okvirima međunarodne sigurnosti. Uz kompleksne sigurnosne rizike, tri su velika izazova na tom putu: a) euroatlantsko partnerstvo, b) ruska agresija na Ukrajina i stvaranje novog „hladnoratovskog poretka“ i odnos EU s Ruskom Federacijom te c) funkcionalnost i jedinstvo EU.
