Prodekan za znanost i poslovne odnose Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, izv. prof. dr. sc. Željko Jovanović, naglasio je uoči početka novog ciklusa Znanstvene tribine FZSRI da je Fakultet, s ciljem promicanja i popularizacije znanosti te predstavljanja svoje znanstvene i stručne djelatnosti, još 2022. godine pokrenuo ciklus Znanstvenih tribina FZSRI, u okviru kojega svaka katedra godišnje organizira najmanje jednu tribinu. Tijekom protekle četiri godine održano je ukupno 35 tribina iz svih područja djelatnosti Fakulteta, na kojima je sudjelovalo više od 100 predavača i više od 1.000 sudionika. Nataj način, Fakultet aktivno doprinosi razvoju zdravstvene pismenosti građana, jačanju povjerenja javnosti u znanstvene spoznaje te informiranju građana o aktualnim temama iz područja zdravstva i zdravstvene skrbi. Prva ovogodišnja znanstvena tribina pod nazivom „Strategija razvoja primaljstva u Republici Hrvatskoj“, koju je pratila i promocija knjige prof. dr. sc. Aleksandre Frković „Domicilno primaljstvo i porodništvo na Sušaku“, okupila je istaknute stručnjake iz područja primaljstva, ginekologije, zdravstvene skrbi, obrazovanja i strukovnih organizacija, s ciljem otvorene rasprave o položaju primaljstva u zdravstvenom sustavu, ulozi obrazovanja, izazovima kliničke prakse te mogućnostima daljnjeg profesionalnog i sustavnog razvoja, uz poseban naglasak na povezivanje strateških dokumenata s realnim potrebama prakse. Dekanica Fakulteta zdravstvenih studija prof. dr. sc. Daniela Malnar naglasila je kako je upravo u Rijeci 2008. godine pokrenut prvi studij primaljstva u Hrvatskoj, te da je Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci prvi prepoznao važnost visokoškolske izobrazbe primalja, a Fakultet zdravstvenih studija od 2014. godine izvodi i prvi diplomski studij primaljstva u Hrvatskoj. Studij primaljstva do sad je u Rijeci završilo 255 studenata. Također, podsjetila jeprof. Dr. Malna, pročelnica Katedre za primaljstvo, doc. dr. sc. Deana Švaljug prva je doktorica znanosti u Hrvatskoj iz područja primaljstva, koja je doktorirala upravo na riječkom Fakultetu zdravstvenih studija. Dekanica Malnar ističe kako je primaljstvo jedno od najstarijih zanimanja u medicini, podsjetivši da su prve primaljske škole u Hrvatskoj otvorene upravo u Varaždinu i Rijeci, te naglašava važnost razvoja primaljstva ne samo kao profesije, nego i kao znanstvene discipline, uz zadržavanje visokih standarda kvalitete obrazovanja. Najnovije smjernice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u svojim smjernicama i ove godine ističu potrebu povećanja upisnih kvota i za primaljstvo i za sestrinstvo jer u Hrvatskoj nedostaje visokoobrazovanih sestara i primalja.
U prvom stručnom izlaganju doc. dr. sc. Deana Švaljug, pročelnica Katedre za primaljstvo FZS-a, zajedno s Ivom Keglević, mag. med. techn., osvrnula se na dva desetljeća izazova u razvoju primaljstva, istaknuvši ključne pomake, ali i prepreke u ostvarivanju strateških ciljeva struke. Analizu aktivnosti i rezultata Hrvatske komore primalja u proteklom razdoblju predstavile su Iva Podhorsky Štorek, bacc. obs., predsjednica Hrvatske komore primalja, i Snježana Tončić, mag. iur., naglasivši ulogu Komore u jačanju profesionalnog identiteta i regulaciji primaljske djelatnosti. O izazovima primaljstva u kliničkom okruženju govorile su Blaženka Sumpor, mag. med. techn., iz KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu i Branka Lučić, mag. med. techn., iz KBC-a Rijeka, upozorivši na organizacijske i kadrovske probleme s kojima se primalje susreću u svakodnevnoj praksi.
Perspektive i specifične izazove rada u manjim rodilištima predstavile su Josipa Vdović i Katarina Svažić, mag. med. techn., istaknuvši važnost očuvanja dostupnosti primaljske skrbi u manjim sredinama.
Glas studenata u raspravi o usklađenosti obrazovanja i tržišta rada donijele su Tonka Tolp i Rebeka Ana Krabica, studentice treće godine prijediplomskog studija Primaljstvo, istaknuvši potrebu za daljnjim prilagodbama nastavnih sadržaja zahtjevima prakse.
O budućnosti primaljstva iz perspektive ginekologa govorio je prof. dr. sc. Herman Haller, voditelj diplomskog studija Primaljstvo i Pročelnik Katedre za kliničke medicinske znanosti, naglasivši važnost interdisciplinarne suradnje i međusobnog uvažavanja u skrbi za majku i dijete, te potrebe zakonske regulative za daljnji razvoj primaljstva u Hrvatskoj na tragu najboljih europskih praksi.
Sumirajući raspravu nakon plenarnih predavanja doc. dr. sc. Švaljug i svi prisutni složili su se da treba pokrenuti izmjene Zakona o primaljstvu.
Zaključak znanstvene tribine – put prema održivoj budućnosti primaljstva
Izlaganja na tribini jasno su pokazala da hrvatsko primaljstvo danas raspolaže znanjem, obrazovnim temeljima i profesionalnim kapacitetom usporedivim s europskim standardima, ali da taj potencijal u praksi još uvijek nije u potpunosti prepoznat ni iskorišten. Sustavni problemi – od ograničene autonomije u kliničkom okruženju, nedostatka kadra, nesklada između obrazovanja i prakse, do nedovoljno jasnih regulatornih i organizacijskih okvira – zahtijevaju koordiniran i dugoročan odgovor zdravstvene politike, struke i obrazovnih institucija. Budućnost primaljstva ne leži u suprotstavljanju profesija, već u razvoju integriranog modela skrbi u kojem primalje samostalno i odgovorno vode fiziološku trudnoću, porod i babinje, uz jasno definiranu, partnersku i pravodobnu suradnju s ginekolozima u slučaju komplikacija. Takav model, potvrđen međunarodnim iskustvima i znanstvenim dokazima, donosi veću sigurnost, bolje ishode, veće zadovoljstvo žena te racionalnije korištenje zdravstvenih resursa. Očuvanje i razvoj malih rodilišta, jačanje kontinuiteta primaljske skrbi, unapređenje kliničkog mentorstva, usklađivanje zakonodavstva s europskim direktivama te snažnija uloga Hrvatske komore primalja u provedbi strukovnih standarda ključni su preduvjeti za održiv razvoj profesije. Posebno je važno osigurati uvjete u kojima će mlade primalje ostajati u sustavu, razvijati profesionalni identitet i preuzimati vodeću ulogu u skrbi za žene i novorođenčad.
Zaključno, razvoj primaljstva u Republici Hrvatskoj nije prijetnja postojećem sustavu, već prilika za njegovo unaprjeđenje. Ulaganje u primalje znači ulaganje u sigurnije porode, zadovoljnije žene, učinkovitiji zdravstveni sustav i humaniji pristup skrbi. Vrijeme je da se zakonski okvir, klinička praksa i obrazovanje konačno usklade – u korist struke, sustava i, prije svega, žena i obitelji kojima služimo.
U poslijepodnevnom dijelu tribine, urednica knjige Magdalena Kurbanović, mag. obs., te recenzenti prof. dr. sc. Amir Muzur i doc. dr. sc. Robert Doričić predstavili su knjigu prof. dr. sc. Aleksandre Frković „Domicilno primaljstvo i porodništvo na Sušaku”, istaknuvši njezinu znanstvenu, povijesnu i društvenu vrijednost te doprinos očuvanju profesionalne baštine primaljstva.
U Rijeci, 23. 01. 2026.
Izv. prof. dr. sc. Željko Jovanović, dr. med., Prodekan za poslovno odnose i znanost
